Pozovite nas odmah! +381 65 20 81 902|loncarvet@gmail.com
SAVETI2019-04-23T13:50:39+00:00

SAVETI

Već godinama skupljamo iskustvo i najbolje savete pretačemo u blog koji nudi nezamenljiva iskustva o brizi i nezi vaših kućnih ljubimaca. Ovde možete postaviti pitanja ili zakazati odmah pregled za svog ljubimca.

„Koža je ogledalo zdravlja”jedna je od rečenica koju svi znaju, kako kod ljudi tako i kod naših ljubimaca. Promena u izgledu kože i dlake može da bude pokazatelj i nekog ozbiljnijeg sistemskog oboljenja. Koža predstavlja najveći organ na telu i ima nekoliko uloga:

· Zaštitna – od mehaničkih povreda i patogenih  agenasa

·Termoregulaciona

·Homeostatska – uloga u  održavanju  homeostaze – konstantnog sastava i funkcionisanja organizma

·Uloga u razmeni materija između spoljašnje i unutrašnje sredine

·Ekskretorna

·Čulna – koža je sedište čulnih ćelija i prima nadražaje iz spoljašnje sredine.

Koža se sastoji od dva glavna sloja. Površina (epiderm) je tanka i ne nearočito jaka, ali neprestanim stvaranjem novih ćelija održava zaštitnu ulogu i integritet kože. Ispod epiderma, jak i elastičan dermis daje koži snagu. Dlačni pokrivač je takođe deo kože, koji učestvuje u termoregulaciji i zaštiti. Samo zdrava koža zajedno sa dlačnim pokrivačem može vršiti svoje fiziološke uloge. Dlaka raste ciklično, postoji razdoblje aktivnog rasta koje se smenjuje s prelaznim razdobljima, nakon kojeg sledi razdoblje mirovanja. Linjanje počinje kad je spremna nova dlaka. Ciklus rasta zavisi od mnoštvo uslova: temperature, povećanja  ili smanjivanja dnevnog svetla, hormona, ishrane, stresa i genetske osnove. Opadanje dlake najobilnije je u proleće, kada psu više nije potrebno zimsko gusto krzno, i ponovo u jesen, kada se kraće letnje krzno zamenjuje dužim. Najbolji izgled kože i dlake postiže se kvalitetnom ishranom. Za zdravu kožu i dlaku važne su aminokiseline, tirozin, triptofan i cistin. Takođe su potrebni minerali i vitamini od kojih su najzaslužniji biotin, vitamin A, riboflavin, B12, folna kiselina, omega 3 masne kiseline itd. Održavanje dlake je svakodnevni zadatak vlasnika pasa, a tim postupkom se ne samo neguje dlaka i otklanja nečistoća, već se otklanja i mrtva opala dlaka. Nega dlake obuhvata u prvom redu svakodnevno četkanje. Psa je najbolje navići da se svakodnevno četka na istom mestu i otprilike u isto vreme kako bi taj postupak usvojio kao naviku. Kada je u pitanju kupanje vašeg ljubimca, iako se dlaka čisti sama, većina pasa se kupa jednom mesečno, dugodlake pasmine zahtevaju više nege. Kada je reč o odabiru šampona, koriste se šamponi namenjeni za životinje koji su blagi i koji imaju ph koji odgovara koži vašeg ljubimca, ili se koriste hipoalergeni šamponi. Pored kupanja neophodno je i četkanje vašeg ljubimca. U koliko vaš ljubimac ima glatko krzno, kao kod boksera, lakše je održavanje, možete koristiti gumenu četku ili rukavicu. Kratka, gusta dlaka labradora zahteva mekanu, metalnu četku. Kod belih rasa pasa često se javlja prebojavanje dlake oko očiju. Te predele je neophodno čistiti jer dlaka oksidiše u dodiru sa suzama. Čiste se sa fiziološkim rastvorom ili sterilnom 1% bornom kiselinom, ili komercijalnim preparatima, ali je poželjno da ne sadrže antibiotike.

Pregled uha:

Redovno pregledajte uši vašeg ljubimca na prisustvo mirisa, znakova upale ili prljavština. Uši se čiste po potrebi, kada su zaprljane. Mogu se čistiti sa komercijalnim preparatima za čišćenje uha ili možete koristiti 3% bornu kiselinu. Uspite preparat,  izmasirajte koren ušne školjke i pustite vašeg ljubimca da protrese ušima. Višak tečnosti i ušnu školjku možete prebrisati vatom. Rast dlake u ušima može biti problem i potrebno je da se ta dlaka ukloni, to može da uradi vaš veterinar ili osoba kod koje vodite vašeg ljubimca na sređivanje.

Nokti kod pasa se sastoje od vrha izgrađenog od keratina, dok je preostali deo nokta živ. U koliko se nokti ne “troše” dovoljno, neophodno ih je seći.

Dijareja je simptom koji  predstavlja  ubrzanu pasažu neformirane, mekše ili tečne stolice, povećanog volumna ili  učestalosti. Nastaje ko posledica ubrzane peristaltike , uz smanjenu reapsorpciju vode, nutrijenata i elektrolita. Uzrok dijareje mogu biti različita patološka stanja od onih bezazlenih pa do oboljenja opasnih po život.

Ukoliko je dijareja jedini simptom koji se akutno (iznenada) javio kod vašeg ljubimca, velika je mogućnost da je u pitanju oboljenje koje se može relativno lako rešiti.

Najčešći uzroci akutne dijareje kod pasa mogu biti dijetalne indiskrecije ( kao što su promena hrane ili kada pas pojede nešto što ne spada u njegovu osnovnu hranu „nešto sa strane“),  intestinalne infekcije prouzrokovane bakterijama, virusima, kokcidijama ili intestinalnim parazitima, intolerancija ili alergijska reakcija na neki sastojak u hrani, kao i bilo koji stresni događaj u životu vašeg ljubimca.

Međutim, dijareja može biti simptom mnogo ozbiljnijih bolesti u koje spadaju alergije,  ozbiljnije bakterijske i virusne infekcije, inflamatorne bolesti creva, metabolički poremećaji i disfunkcije organa, intoksikacije, strana tela, tumori i druga sistemska oboljenja.

Važno je blagovremeno tretirati dijareju bilo kog uzroka, kako bi se prevenirala dehidratacija i gubitak nutrijenata koji mogu dovesti vašeg ljubimca u stanje opasno po život.

U zavisnosti od jačine simptoma i dužine trajanja dijareje kao i drugih simptoma koji je prate, a to mogu biti : slabost, povišena temperatura, povraćanje, bolnost abdomena, gubitak apetita, dehidratacija, zavisi i ozbiljnost samog problema.

Informacije koje vlasnik može pružiti veterinaru mogu biti od velikog značaja za utvrđivanje uzroka dijareje.

Vlasnik treba da obrati pažnju na: učestalost, boju, konzistenciju, volumen, miris i prisustvo sveže ili svarene krvi u stolici.

Dodatna pitnja koja su od značaja za dalju dijagnostiku su: vakcinalni status, režim čišćenja od parazita, ishrana, mogućnost intoksikacije ili unošenja stranog tela.

Ukoliko je dijareja jedini simptom, bez promena na kliničkom pregledu, nekoliko dodatnih testova može biti potrebno kako bi se isključila parazitarna ili virusna infekcija i započeo adekvatan  tretman.

Ukoliko je simptom dijareje praćen drugim kliničkim simptomima veterinar će na osnovu tih simptoma odrediti dalji dijagnostički plan kako bi se utvrdio uzrok problema.

Dijagnostički testovi i procedure koji mogu biti potrebni kako bi se utvrdio uzrok dijareje su:

Mikroskopska evaluacija uzorka stolice

Abdominalna radiografija

Analize krvi (Biohemijska, hematološka i dodatne analize)

Ultrazvučni pregled abdomena

Endoskopija

Biopsija

Eksploratorna abdominalna hirurgija

Nakon što se uspostavi dijagnoza započinje se specifična terapija u zavisnosti od uzroka oboljenja.

Ukoliko se kod vašeg psa radi o jednostavnoj akutnoj dijareji bez drugih kliničkih simptoma, veterinar može prepisati konzervativnu terapiju pre detaljnije dijagnostike.

Konzervativan tretman dijareje se sastoji od restrikcije hrane u narednih nekoliko sati od  pojave dijareje (6- 12 pa i do 24h) kako bi se odmorio digestivni sistem ( izuzev kada je restrikcija hrane kontraindikovana npr. štenci i toy rase pasa) . Voda ne sme biti uskraćena, ali se mora davati u režimu više puta po malo.  Nakon prvobitne restrikcije uvodi se dijetalna ishrana koja se sastoji od visokosvarljive hrane ( komercijalna dijetalna hrana ili kuvana piletina i pirinač ), takođe u režimu više manjih obroka. Nakon što se uspostavi normalna konzistencija stolice, postepeno se vraća uobičajena hrana i režim ishrane.

U nekim slučajevima veterinar može prepisati anti-dijaroike, probiotike, dehelmintike- lekove protiv parazita, ili lekove koji smanjuju motilitet creva.

Ukoliko se stanje vašeg ljubimca ne popravlja za 2-5 dana, potrebna je detaljnija dijagnostika i agresivnija terapija.

Ukoliko su simptomi dijareje jako izraženi ili duže traju, mogu dovesti do ozbiljnije dehidratacije i metaboličkih poremećaja, koja zahteva intravensku infuzionu terapiju i hospitalizaciju.

Prognoza zavisi od dijagnoze i odgovora na terapiju. Većina pasa sa jednostavnom akutnom dijarejom se brzo oporavi, dok psi sa hroničnom dijarejom mogu zahtevati dugoročan medikamentozni tretman, specifičan režim ishrane kako bi se stanje držalo pod kontrolom.

Ono što vlasnik može učiniti kada se dijareja pojavi je sledeće:

Restrikcija hrane 6-12 h ( ukoliko nije kontraindikovano), nakon toga uvođenje dijetalne ishrane ( komercijalna medicinska hrana namenjena za gastrointestinalne probleme ili kuvana piletina i pirinač). Ukoliko je dijareja prisutna nakon ovakog režima treba kontaktirati veterinara.

TELEFON

0652081902

ADRESA

Đurićeva 6, Beograd

EMAIL

loncarvet@gmail.com

TELEFON

011/4011116

PONEDELJAK-PETAK

9-20h

SUBOTA/NEDELJA

09-14h

TELEFON

0652081902

ADRESA

Đurićeva 6, Beograd

EMAIL

loncarvet@gmail.com

TELEFON

011/4011116

PONEDELJAK-PETAK

9-20h

SUBOTA/NEDELJA

09-14h